Dabl test – sve što bi trebalo da znate

Dabl test – sve što bi trebalo da znate

Briga o zdravlju je naša primarna obaveza. Organizam funkcioniše optimalno samo kada je u idelanom balansu. Tokom trudnoće se naše telo neprestano menja i prilagođava i zbog toga su redovne lekarske kontrole veoma važne. 

Šta je dabl test?

Dabl test je prenatalni statistički test koji ukazuje na prisustvo ili odsustvo određenih hromozomopatija. U pitanju je skrining test koji se najčešće radi tokom prvog trimestra i to između 12. i 14. nedelje trudnoće. Budući da je test statistički, pokazuje statističku verovatnoću za pojavu hromozomskih abnormalnosti kod bebe. Reč je o kombinovanom testu, koji se sastoji iz ultrazvučnog pregleda i biohemijske analize majčine krvi. Studije pokazuju da dabl test sa 80% sigurnosti utvrđuje prisustvo abnormalnosti. Međutim, nepovoljni nalazi testa nisu garancija da je beba obolela. 

Ultrazvučni pregled

Sa ultrazvučnim pregledom je upoznata većina žena, jer predstavlja bezbolnu dijagnostičku proceduru koja je deo redovnih ginekoloških pregleda (čak i pre trudnoće). Prilikom ultrazvučnog pregleda, ginekolog dobija uvid u veličinu i položaj materice i jajnika, stanje jajovoda, debljinu endometrijuma, te može prepoznati potencijalne probleme – prisustvo folikula na jajnicima i miomatoznih promena. Ultrazvučni pregled može se izvršiti na dva načina: pomoću abdominalne ili vaginalne sonde

Pregled vaginalnom sondom moguć je samo na praznu bešiku. Pregled je bezbolan, ali pacijentkinje ponekad osećaju neprijatnost. Vizualizacija koja se postiže ovom vrstom pregleda daleko je jasnija od pregleda preko abdomena, jer je sonda u direktnom kontaktu sa organima. Jasnija slika omogućava precizniju dijagnostiku, te se pregled putem vaginalne sonde preporučuje prilikom redovnih ginekoloških pregleda

Preduslov za pregled pomoću abdominalne sonde jeste puna bešika. Puna bešika će potisnuti creva, što će omogućiti bolji prikaz organa smeštenih u karličnoj regiji. Generalno, pacijentkinjama je pregled abdominalnom sondom prijatniji. Gel se nanosi na stomak, te se sonda prislanja na gel i tako se dobija jasna slika abdomena. 

Praćenje trudnoće je nezamislivo bez redovnih ultrazvučnih pregleda ovog tipa: prati se razvoj ploda, izgled i pozicija placente, debljina nuhalnog nabora, kao i prisustvo nosne kosti. Kasno formiranje nosne kosti može biti prvi indikator prisustva određenih genetskih abnormalnosti. Debljina nuhalnog nabora takođe može ukazivati na postojanje hromozomskih aberacija. Regularna debljina nuhalnog nabora je do 3mm, a svaki dodatni milimetar najčešće je indikacija Daunovog sindroma.

Biohemijska analiza majčine krvi

Drugi deo dabl testa podrazumeva analizu parametara iz krvi majke. Testom se mere dva hormonska markera: hCG i AFP (PAPP-A). Preporučljivo je da se ultrazvučni pregled i vađenje krvi obave istog dana, ali se toleriše kašnjenje od 48 sati. Rizici su veći ukoliko je hCG povišen, a PAPP-A snižen.

Rezultati dabl testa

Ukrštanjem podataka dobijenih ultrazvučnim pregledom i biohemijskom analizom krvi, utvrđuje se verovatnoća postojanja hromozomske abnormalnosti. Dabl test je statistički test, što znači da se rezultati prikazuju kao statistički podaci – rezultati jedne trudnice se porede sa rezultatima drugih žena. Rezultati se dobijaju tako što se unose individualni parametri trudnice: težina, godine, vrsta trudnoće (vantelesna oplodnja, broj fetusa), zdravstveno stanje i navike trudnice (pušač/nepušač, dijabetes…). Primera radi, ako je rezultat 1:3000, to znači da od 3000 testiranih trudnica koje imaju iste parametre kao vi, jedna beba će biti rođena sa određenom hromozomopatijom.

Dabl test ima takozovanu cut off liniju – niža vrednost od granične ukazuje na povećan rizik. Ako je granična vrednost 250, rezultat 1:10000 bi se, recimo, smatrao povoljnim. Nizak rezultat (npr. 1:50) ukazuje na povećan rizik.

Rezultate dabl testa tumači lekar, u saradnji sa genetičarem. Ako su rezultati nepovoljni, stručnjaci upućuju roditelje u opcije i prepuštaju im odluku o daljem testiranju. Neinvazivni prenatalni testovi (NIPT) namenjeni su svim trudnicama, ali se posebno preporučuju kod nepovoljnih nalaza dabl/tripl testa, u trudnoćama koje su rezultat vantelesne oplodnje, kod opterećene porodične anamneze, trudnicama starijim od 35 godina, kao i u slučaju istorije spontanih pobačaja. Dabl test je statističke prirode i na osnovu prikupljenih podataka daje procenu verovatnoće da će beba biti rođena sa genetskim poremećajem. NIPT su sofisticirani testovi najnovije generacije koji mere i analiziraju slobodnoćelijsku fetalnu DNK iz krvi majke, te garantuju visoku preciznost (preko 99%).

MOJ PRENATALNI TEST je precizan, pouzdan i siguran, te otkriva prisustvo najčešćih hromozomskih aberacija (Patauov, Edvardsov i Daunov sindrom), kao i pol deteta. Dostupan je već od 10. nedelje trudnoće. Dovoljno je uzorkovati malu količinu venske krvi majke, a rezultati testiranja stižu vašem lekaru za nekoliko dana.

Tokom trudnoće postoje četiri redovna pregleda koja nisu obavezna. Međutim, redovne kontrole su veoma važne – kontinuirano informisanje o zdravlju deteta, ali i sopstvenom zdravstvenom stanju, može biti presudno. Dabl test je statistički test, što znači da lošiji rezultati nisu garancija da plod zaista ima neku hromozomsku abnormalnost. Statistika barata varijablama i podacima, pa rezultati pre svega predstavljaju verovatnoću, a ne činjenično stanje. Lošiji rezultati dabl testa uglavnom su podstrek budućim roditeljima da se opredele za preciznije prenatalne metode, kao što su NIPT. Ako i rezultati NIPT ukazuju na postojanje određene hromozomske abnormalnosti, lekari uglavnom preporučuju invazivne dijagnostičke procedure, poput amniocenteze i horiocenteze.

Podelite sa prijateljima